Dom zdravlja
BROJ KRITERIJUMA/ INDIKATORA | KRITERIJUM/INDIKATOR | PITANJE | ODGOVOR/POJAŠNJENJE |
---|---|---|---|
1.5.1.1. | Dom zdravlja ima uspostavljen sistem za kontrolu infekcije. | U indikatorima koji slijede, navodi se da „procedura za kontrolu infekcija“ treba da uključi veći broj drugih procedura. Terminološki, zbunjuje prilikom primjene. Dalje, nacrt „Pravilnika o mjerama za sprečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija“ govori o Programu mjera za sprečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija (što je skoro identično krovnoj proceduri za kontroli infekcija koja se traži standardima). Kako da tumačimo ovo – da li je u pitanju jedan dokument koji zadovoljava dvije namjene? | Procedura o kontroli infekcija se može zvati krovna procedura. Bitno je da treba da sadrži sve zahtijevane elemente. Budući da „Pravilnik o mjerama za sprečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija“ (Službeni glasnik RS 22/13) definiše da zdravstvena ustanova donosi Program mjera za sprečavanje i suzbijanje intrahospitalnih infekcija i da sadržaj Programa podrazumijeva SKORO sve procedure koje su zahtjev standarda, to može biti i jedan dokument koji zadovoljava dvije namjene. U tom slučaju, Program se treba dopuniti procedurom o odlaganju medicinskog otpada (Program traži samo procedure koje se odnose na zbrinjavanje infektivnog otpada!). Također, treba imati u vidu da neke procedure, koje se suštinski preklapaju u Programu i zahtjevu standarda, nemaju isti naslov. |
1.5.1.5 B | Članovi tima stomatološke službe/ambulante potvrđuju da imaju zaštitnu opremu (zaštitne naočari, komprese/pregače) za pacijente na raspolaganju, te da je koriste da zaštite pacijente kada postoji opasnost od poprskavanja pacijenata krvlju ili tjelesnim tečnostima, odnosno kada se stvara određena količina aerosola. | Da li su potrebne zaštitne naočale za pacijenta u toku uobičajenih stomatoloških intervencija? | Ukoliko se u stomatološkoj ambulanti/službi doma zdravlja izvode intervencije u kojima postoji mogućnost da pacijent bude poprskan krvlju i tjelesnim tekućinama tokom tretmana (npr. pjeskarenje zuba, uklanjanje tvrdih zubnih naslaga ultrazvučnim instrumentima...), kao i intervencije laserom (bilo koje talasne dužine) neophodno je da stomatološka ambulanta/služba posjeduje zaštitne naočari za pacijenta (u slučaju lasera, odgovarajuće naočari za različite talasne dužine lasera koji se koristi). Međutim, ukoliko se u stomatološkoj ambulanti/službi ne izvode ove intervencije, posjedovanje zaštitnih naočara za pacijente nije neophodno. |
1.5.10.1.A | U domu zdravlja je imenovana osoba odgovorna za protivpožarnu zaštitu, sa stručnom osposobljenošću. | Da li ova osoba mora biti zaposlena u domu zdravlja ili može biti angažovana kao spoljni saradnik (po ugovoru o djelu)? | Osoba odgovorna za protivpožarnu zaštitu može biti angažovana i kao spoljni saradnik, ukoliko ima odgovarajuću stručnu osposobljenost. |
1.5.10.3 | Izlazi u slučaju požara su dostupni i dovoljno široki za evakuaciju pacijenata i osoblja. | Da li se očekuje da će dom zdravlja imati zasebne požarne izlaze (zasebne požarne stepenice za objekte sa više spratova)? | Zahtjev kriterijuma ne odnosi se izričito na navedeno. |
1.7.1.1.A | Dom zdravlja obezbjeđuje snabdijevanje lijekovima sa Liste osnovnih lijekova za domove zdravlja i ambulante porodične medicine FZO RS, kao i potrebnih medicinskih sredstava, ili se obezbjeđuje obavljanje tih poslova zaključivanjem ugovora sa apotekom van doma zdravlja. | U opisu način ocjenjivanja se navodi da će ocjenjivači pregledati organizacionu šemu i utvrditi da li je dom zdravlja organizovao jedinicu za snabdijevanje lijekovima i medicinskim sredstvima, odnosno tražiti na uvid ugovor sa apotekom van doma zdravlja. U malim domovima zdravlja posao snabdijevanja lijekovima spada u obaveze nekog drugog radnog mjesta (uglavnom glavne sestre) i teško da se može očekivati da formiraju organizacionu jedinicu. | U manjim domovima zdravlja biće dovoljno da postoji odgovorna osoba sa odgovarajućim rješenjem o obavljanju tih poslova. Takođe se očekuje da će postojati i ugovori sa apotekama otvorenog tipa, kao način ispunjenja kriterijuma. |
2.1.1.1.C | Članovi tima imaju pristup setu za hitne intervencije (aparat za kiseonik, set za reanimaciju i komplet za terapiju anafilaktičkog šoka), i upoznati su sa sadržajem, lokacijom i načinom primjene seta. | Šta je sadržaj „seta za reanimaciju“? Šta će ocjenjivači tražiti na uvid?
| Minimum sadržaja seta za reanimaciju su: ambu balon, silkonska maska (odrasli i djeca), airway tubusi (različitih veličina), otvarač za usta, kliješta za jezik. Boca sa kiseonikom (može biti različite zapremine) sa reducir ventilom i maske sa crijevom za kiseonik (odrasli i djeca) se podrazumijevaju. Set za intubaciju (laringoskop i endotrahealni tubusi), te ručni aspirator i aspiracijski kateteri, kao i druga oprema (pinceta, iglodržač, makaze za preparaciju...) mogu biti dio seta za reanimaciju ukoliko postoji potreba (npr. područne ambulante), te ukoliko su članovi tima obučeni za rukovanje i sa ovom opremom. U protivnom, ova oprema se očekuje u službi hitne pomoći. |
2.1.3.1.B | Zdravstveni karton pacijenta uključuje: istoriju bolesti, zabilješke, nalaze i mišljenja od strane ljekara specijaliste, izvještaje o dijagnostičkim pretragama i dobijenim rezultatima, informisani pristanak pacijenta, otpusne liste iz bolnica. | Prema kriterijumu 1.6.1.3, pisani informisani pristanak pacijenta se ima tražiti za invazivne dijagnostičke i terapijske procedure. Koje su to invazivne procedure u porodičnoj medicini, koje zahtijevaju da pacijent kod njih da informisani pristanak? Da li se ovde misli na to da se kopija informisanog pristanka pacijenta iz drugih službi treba vratiti u porodičnu medicinu? Ako je tako, zašto se insistira na centralizaciji ove dokumentacije iz službi gdje postoje invazivne procedure (ginekologija i stomatologija)? | Plan je bio da se svi podaci o pacijentu trebaju nalaziti na jednom mjestu. Imajući u vidu moguće probleme u implementaciji nećemo insistirati da se dokumentacija centralizuje, tako da se obrasci o informisanom pristanku mogu nalaziti u službi gdje se obavila intervencija. |
2.2.2.1.C | Evidencija pregleda i tretmana svakog pacijenta u protokolu sadrži: vrijeme i način dolaska u službu, vitalne znake (za vitalno ugrožene), kratku istoriju bolesti, alergije, procjenu stanja, radnu dijagnozu, bilo koje zahtijevane pretrage, datu terapiju i/ili tretman, vrijeme prijema u službu i/ili vrijeme otpusta/transporta iz službe, dokumentovano stanje pacijenta u trenutku otpusta, odnosno nakon transporta u bolničku ili drugu ustanovu. | Kako dom zdravlja može imati informaciju o tome kakvo je stanje pacijenta nakon što je transportovan i primljen u bolnicu (odnosno otpušten iz bolnice)? | Ovdje se misli na stanje pacijenta u trenutku odlaska/otpusta iz službe/ambulante hitne pomoći, odnosno transporta/predaje pacijenta u bolničku i drugu ustanovu iz kola hitne pomoći. Dakle, radi se o stanju pacijenta neposredno PRIJE odlaska iz hitne pomoći/kola hitne pomoći (stabilizovan, poremećena svijest...). |
2.6.1.1 D | Članovi tima stomatološke službe/ambulante su obučeni za tretman hitnih medicinskih stanja. | Da li radnici stomatološke službe trebaju znati pored terapije stomatoloških hitnih stanja i terapiju za sva ostala urgentna stanja? | Svi zaposleni doma zdravlja treba da prođu obuku iz hitnih stanja (bazična kardio-pulmonarna reanimacija), odnosno da budu obučeni za tretman hitnih medicinskih stanja. Dokazi za ovaj zahtjev su sertifikati o završenoj obuci iz hitnih medicinskih stanja, te razgovor sa članovima tima o postupanju u slučaju hitnih medicinskih stanja. Ukoliko procedurom o postupanju u slučaju hitnih medicinskih stanja (usvojenom na nivou doma zdravlja) nije predviđeno da zaposleni u službi stomatologije aplikuju terapiju za hitna medicinska stanja (već npr. u tom slučaju pozivaju zaposlene u službi hitne medicinske pomoći), nije neophodno da znaju terapiju za hitna medicinska stanja. |
2.6.2.1 D | Stomatolog obavezno u karton unosi informacije o alergijama (jasno se označava alergija na anestetička sredstva i lijekove, te bilo koja stanja koja mogu uticati na stomatološki tretman), faktorima rizika, postojećim hroničnim i/ili hematološkim oboljenjima, lijekovima, imunizacijama, socijalnoj i porodičnoj anamnezi i anamnezi prethodnih bolesti. | Da li je potrebno u stomatološki karton upisati porodičnu anamnezu, socijalno-ekonomski status, životni stil i imunizaciju, s obzirom da nam je dostupan elektronski karton porodične medicine? | Ukoliko je stomatološkoj službi/ambulanti doma zdravlja dostupan elektronski lični zdravstveni karton pacijenta iz porodične medicine (odnosno pedijatrije za djecu do 6 godina), koji sadrži podatke o porodičnoj, socijalnoj anamnezi, životnom stilu i imunizacijama, nije neophodno unositi te podatke u stomatološki karton. Međutim, podatke važne za stomatološki tretman, a koji se tiču porodične, socijalne anamneze, životnog stila i imunizacija koji najčešće nisu upisani u lični zdravstveni karton u porodičnoj medicini/pedijatriji (kongenitalne anomalije vilica u porodici, parodontopatije u porodici, pušenje, konzumiranje slatkiša i zaslađenih pića, bruksizam, uslovi života i socijalno okruženje, obavljena sistematska imunizacija), potrebno je upisivati u stomatološki karton. |
2.7.7.1.D i 2.3.4.1.D | Zdravstveni radnici koji učestvuju u izvođenju imunizacije su prošli dodatnu edukaciju za vršenje imunizacije. | Da li se ovde misli samo na osoblje koje radi redovnu sistemsku imunizaciju ili na svo osoblje koje radi bilo kakvu vrstu imunizacije (sestra u hitnoj koja će dati serum protiv zmijskog ujeda, sestra u porodičnoj koja će dati vakcinu protiv gripa,...). | Dodatnu edukaciju trebaće proći osoblje koje sprovodi redovnu sistemsku imunizaciju. |
2.8.1.2.B | LJekar tima je obavezan da u terapijski karton unosi slijedeće informacije: • dijagnozu, • program evaluacije - procjene, • procedure fizikalne terapije i broj svake pojedinačne procedure, • plan trajanja terapijske epizode. | Šta se podrazumeva pod programom evaluacije-procene i pod trajanjem tretmana? Da li se trajanje odnosi na ukupan boravak pacijenta u CBR, ili na trajanje pojedinačne terapeutske intervencije (npr. dejstvo magneta)? | Trajanje se odnosi na ukupan boravak pacijenta u CBR. |
2.11.1.1.A | Postoji operativni plan koji se odnosi na objekte, usklađen sa zadacima i poslovnim planom doma zdravlja. | Šta će ocjenjivači podrazumijevati pod terminom „operativni plan“? | Plan bi trebalo da sadrži planirane korake u upravljanju objektima u vlasništvu doma zdravlja (ulaganje u objekte, popravka, izgradnja, održavanje, kupovina, prodaja, racionalizacija rada, unapređenje iskorištenosti...). |
2.11.1.2. A | Postoji pisana procedura, usvojena na nivou ustanove, o načinu obavljanja periodičnih pregleda objekata radi provjere ispravnosti fizičkog okruženja, u cilju sprečavanja nesreća i povreda, održavanja fizičkog okruženja, sigurnih uslova za ljude. | Da li se pod terminom „periodična inspekcija“ podrazumijeva „periodični pregled“ naveden u tekstu kriterijuma? Inspekcija podrazumijeva da se uključuju inspektori, koji nisu zaposleni u ustanovi. | Da, periodični pregled. |
Poglavlje 2.2 | Služba/ambulanta hitne medicinske pomoći | Da li se odredbe standarda koje se odnose na Službu hitne medicinske pomoći primenjuju i u DZ gde ne postoji posebna takva služba, već se te usluge pružaju od strane dežurnih/pripravnih lekara porodične medicine? | Da. |