Specijalistička ambulanta

1.3.1 A

Procedure u specijalističkoj ambulanti su datirane i pregledaju se najmanje jednom u četiri godine, o čemu postoji zapis

Obzirom da su procedure tek urađene, može li se smatrati indikator ispunjenim ukoliko postoji procedura" Upravljenje zapisima" koja predviđa pregled i reviziju procedura jednom u 4 godine. 

Da.

1.5.1 A

U specijalističkoj ambulanti imenovana je osoba odgovorna za protivpožarnu zaštitu

Ko može biti imenovana odgovorna osoba za protivpožarnu zaštitu u specijalističkoj ambulanti?

Osoba odgovorna za protivpožarnu zaštitu mora imati licencu za obavljanje ove vrste poslova izdatu od strane MUP-a RS. Ukoliko ambulanta nema zaposlenog sa ovom licencom, može angažovati spoljnog saradnika.

1.4.1. D

U specijalističkoj ambulanti provode se korektivne mjere nakon analize neželjenih događaja

Šta se podrazumijeva pod korektivne mjere? Da li je to npr. dupla provjera doze lijeka prije primjene na pacijentu?

Ukoliko se navedena mjera (dupla provjera doze lijeka prije primjene lijeka na pacijentu) uvede u primjenu nakon što je pogrešna doza lijeka primijenjena na pacijentu, radi se o korektivnoj mjeri. Korektivna mjera slijedi nakon analize neželjenog događaja unutar ambulante. Ukoliko se mjera provodi da bi se spriječio nastanak neželjenog događaja (iako se on do tada u ambulanti nije desio), radi se o preventivnoj mjeri.

1.7.1 A

Članovi tima prošli su obuku o sigurnom korištenju opreme, u skladu sa svojim domenom rada, o čemu se vodi evidencija

Ko može da organizuje obuku i šta se dešava ako je ambulanta par godina u radu a tek sad treba zvanična potvrda o obuci?

Obuku može organizovati proizvođač opreme, distributer opreme ili zaposlenik zdravstvene ustanove koji je prošao obuku za rad na određenoj opremi. Obuka se po pravilu sprovodi prije nego zaposleni počnu da rade sa opremom, u skladu sa njihovim domenom rada. Dokazi o edukaciji mogu biti sertifikati/potvrde izdati od strane organizatora obuke ili evidencija o obuci koja je sprovedena interno u ustanovi.

2.1.1 A

Tim ima ažuriran spisak hitnih medicinskih stanja koja se tretiraju u specijalističkoj ambulanti

Na koja hitna stanja se misli, na usmjereno specijalistička ili opšta hitna stanja?

Zahtjev standarda odnosi se na specijalistička hitna stanja koja se tretiraju u određenoj specijalističkoj ustanovi.

2.1.1 D

Članovi tima specijalističke ambulante su obučeni za tretman hitnih medicinskih stanja

Kakav sertifikat, za koja hitna stanja, ko je ovlašten za obuku i izdavanje setrifikata?

Ko izdaje sertifikat specijalisti urgentne medicine?

Zahtjev standarda odnosi se na opšta hitna stanja (kardiopulmonalna reanimacija, anafilaktički šok, trauma, besvjesno stanje, krvarenje...). Specijalisti urgentne medicine imaju potrebna znanja i vještine za izvođenje ovakve vrste obuke. Također, u okviru službi hitne medicinske pomoći nekih domova zdravlja postoje i edukativni centri.

3.1.1 B

Podatke koji se tiču utvrđene dijagnoze i propisane terapije u protokol unosi isključivo ljekar specijalista/ljekar opšte medicine

Da li je ovo greška jer ljekar nikad ne unosi podatke u protokol??? Osim ako se ne misli na unos u elektronski karton?

Podatke u zdravstveni karton dužan je unijeti isključivo doktor medicine (bilo da je karton u štampanoj, bilo u elektronskoj formi). U protokol doktor medicine dužan je unijeti samo podatke o utvrđenoj dijagnozi i propisanoj terapiji.

4.1.1 C

Medicinske sestre/tehničari učestvuju u stalnoj/kontinuiranoj edukaciji

Koja su dokumenta o edukaciji sestara/tehničara?

Edukacija medicinskih sestara može biti organizovana van ustanove ili interno, u ustanovi. Dokazi o edukaciji mogu biti sertifikati/potvrde izdati od strane organizatora obuke ili evidencija o obuci koja je sprovedena interno u ustanovi.

5.1.1 C

Članovi tima su prošli obuku o kontroli infekcije, o čemu se vodi pisana evidencija

Ko može da obavi obuku članova tima, da li je to isključivo spec.epidemiolog ili može biti ljekar druge specijalnosti?

Obuku može obaviti specijalista epidemiolog ili infektolog. Dokazi o kompetencijama osobe da sprovede ovu vrstu obuke (uvjerenje o položenom specijalističkom ispitu, licenca Komore doktora medicine RS, a poželjno i dokaz o završenoj edukaciji za edukatora), zajedno sa Programom obuke i evidencijom o obuci, biće neophodni kao dokaz ispunjenosti zahtjeva standarda.

5.1.1 D

Specijalistička ambulanta ima imenovanu odgovornu osobu za kontrolu infekcije

Da li iz reda zaposlenih ili isključivo epidemiolog? (ugovor o djelu)

Neko od zaposlenih može biti imenovana odgovorna osoba za kontrolu infekcije. Dokaz za ispunjenost zahtjeva standarda je odluka o imenovanju odgovorne osobe, donesena od strane direktora ZU.

5.5.1 B

Članovi tima su prošli obuku o prevenciji izlaganja virusima koji se prenose putem krvi, kao i profilaksu u slučaju izlaganja tim virusima, o čemu se vodi pisana evidencija

Ko može da obavi obuku članova tima, da li je to isključivo spec.epidemiolog ili može biti ljekar druge specijalnosti?

Obuku može obaviti specijalista epidemiolog ili infektolog. Dokazi o kompetencijama osobe da sprovede ovu vrstu obuke (uvjerenje o položenom specijalističkom ispitu, licenca Komore doktora medicine RS, a poželjno i dokaz o završenoj edukaciji za edukatora), zajedno sa Programom obuke i evidencijom o obuci, biće neophodni kao dokaz ispunjenosti zahtjeva standarda. Najčešće je ova obuka dio (modul) obuke o kontroli infekcije.

5.5.2 C

Kontejneri za oštre predmete pravilno se koriste: ne prepunjavaju se, ne otvaraju se da bi se oštri predmeti prebacili u druge kontejnere, čuvaju se izvan dometa djece i nisu smješteni na podu

Gdje bi se trebali nalaziti kontejneri za oštre predmete ako nisu na podu?

U cilju prevencije uboda iglom osoblja, kao važnog indikatora sigurnosti, odlaganje oštrih predmeta treba da bude u skladu sa zahtjevom standarda, što, između ostalog podrazumijeva da kontejneri budu smješteni na radnoj površini koja je (koliko je moguće) najbliža mjestu na kom se rukuje oštrim predmetima.

5.5.3 B

U specijalističkoj ambulanti vodi se evidencija uboda iglom

Ubod iglom navodi se i u indikatoru 1.4.1 C (evidencija neželjenih događaja). Da li su to nužno dvije evidencije ili može biti i jedna?

Evidencija uboda iglom može se voditi posebno ili može biti sastavni dio evidencije neželjenih događaja.

5.6.1

U specijalističkoj ambulanti sprovodi se adekvatno proces dekontaminacije medicinskih instrumenata i uređaja.

Medicinski uređaji se ne mogu sterilizovati, da li je ovo greška?

Medicinska sredstva/uređaji se mogu sterilisati (npr. endoskopi). Dobra praksa, ipak, preporučuje upotrebu jednokratnih sredstava/uređaja (i instrumenata), kad god je to moguće.

5.6.1 B, C

Članovi tima odgovorni za proces dekontaminacije obučeni su za izvođenje dekontaminacije i vode evidenciju o njenom izvođenju

Nije jasno koja obuka za dekontaminaciju kad se radi o čišćenju i prebrisavanju uređaja po uputstvu proizvođača?

Zahtjev standarda odnosi se na obuku iz svih aspekata dekontaminacije (što podrazumijeva i čišćenje i prebrisavanje), te evidenciju o njenom izvođenju (u praktičnom smislu, zahtjev se odnosi na evidenciju o potapanju instrumenata/uređaja prije sterilizacije).

5.6.3 A

Zapisi o sterilizaciji čuvaju se godinu dana nakon završene sterilizacije, a uključuju: spisak predmeta-materijala koji su sterilisani, dnevni test funkcionalnosti sterilizacije, testiranje na spore, oznaku serije i ime rukovaoca

Da li može testiranje na trakicama? Testiranje na spore zahtijeva mikrobiološku laboratoriju što je u našim realnim uslovima neizvodljivo, jer i KC Banja Luka radi testiranje trakicama.

Zapisi o sterilizaciji treba da uključuju i hemijsku, odnosno, biološku kontrolu sterilizacije. Hemijsku kontrolu sterilizacije potrebno je izvoditi sa svakim punjenjem, a biološku periodično.

5.7.1 C

U ambulanti je imenovana odgovorna osoba za upravljanje medicinskim otpadom

Ko može biti imenovana osoba, neko iz ZU?

Imenovana odgovorna osoba za upravljanje medicinskim otpadom treba da bude zaposlenik zdravstvene ustanove. Dokaz za ispunjenost zahtjeva standarda je odluka o imenovanju odgovorne osobe, donesena od strane direktora ZU.

5.7.2

Specijalistička ambulanta obezbjeđuje pravilno razdvajanje i zbrinjavanje medicinskog otpada do transporta na konačno odredište

Gdje se može naći katalog koja ambalaža je prikladna za razne vrste otpada, koje boje?

Pravilnik o kategorijama otpada sa katalogom (Službeni glasnik RS 39/05) sadrži kodove medicinskog otpada. Što se tiče boja, prema međunarodnom sistemu infektivni otpad pakuje se u žute kese/kontejnere, veoma infektivni u crvene, hemijski u plave, patoanatomski u smeđe. Etikete koje se lijepe na ambalažu otpada najvjerovatnije će biti prilog proceduri o upravljanju medicinskim otpadom, koje je Udruženje doktora medicine privatne prakse RS preuzelo da izradi za svoje članove. Također Vas upućujemo na Udruženje u pogledu izbora najpovoljnijeg ponuđača za ambalažu.

5.7.2 D

Skladištenje medicinskog otpada u ambulanti do odlaganja ili transporta je na odgovarajućim lokacijama, u skladu sa zahtjevima definisanim procedurom o upravljanju medicinskim otpadom

Obzirom na "male količine" medicinskog otpada, a posebo onog infektivnog, da li bi indikator bio ispunjen ako bi postojao  ormar-plakar (pod ključem) za skladištenje kontejnera do njihovog transporta? Problem nastaje zbog neusklađenosti Pravilnika o minimalnim uslovima za početak rada zdravstvene ustanove (koji ne predviđa postojanje prostorije za skladištenje medicinskog otpada) i indikatora koji to nekako između redova predviđa.

Privremeno skladištenje medicinskog otpada u zdravstvenim ustanovama može biti u nekoj od prostorija, u koju je smješten kontejner, i koja je pod ključem. Važno je da je ova prostorija nedostupna nezaposlenim licima, da je adekvatno označena (riječima i simbolom), te da se u njoj održava adekvatna temperatura za privremeno skladištenje medicinskog otpada (infektivni otpad se na temperaturi 8-15 °C može čuvati najduže do 8 dana).