Svjetski dan sigurnosti pacijenata obilježava se 17. septembra, a ovogodišnja kampanja Svjetske zdravstvene organizacije posvećena je sigurnoj zdravstvenoj zaštiti osoba sa hroničnim nezaraznim bolestima, pod sloganom „Safe care for life!“ („Sigurna njega za život!“).
Hronične nezarazne bolesti, među kojima su kardiovaskularne i maligne bolesti, šećerna bolest i hronične respiratorne bolesti, predstavljaju jedan od najvećih izazova za zdravstvene sisteme širom svijeta. NJihov dugotrajan tok, složenost zdravstvenih potreba, istovremena primjena većeg broja lijekova i potreba za kontinuiranim praćenjem zahtijevaju koordinisanu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu, uz poseban naglasak na sigurnost pacijenata.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, hronične nezarazne bolesti odgovorne su za najveći dio smrtnih slučajeva na globalnom nivou, sa oko 43 miliona smrtnih slučajeva godišnje. Istovremeno, oko 2 milijarde ljudi živi sa jednom ili više ovih bolesti, što dodatno naglašava značaj jačanja sistema zdravstvene zaštite i prevencije štete povezane sa pružanjem zdravstvenih usluga.
Ovogodišnja kampanja poziva na zajedničko i multisektorsko djelovanje radi unapređenja sigurnosti pacijenata tokom čitavog procesa zdravstvene zaštite, sa posebnim fokusom na primarnu zdravstvenu zaštitu.
Posebna pažnja usmjerena je na:
- prepoznavanje i smanjenje rizika koji mogu dovesti do štete za pacijente sa hroničnim nezaraznim bolestima;
- unapređenje sigurne dijagnostike i primjene lijekova;
- aktivno uključivanje pacijenata, njihovih porodica i zajednice u procese koji se odnose na sigurnost zdravstvene zaštite;
- integrisanje principa sigurnosti pacijenata u politike, strategije i programe za prevenciju i liječenje hroničnih nezaraznih bolesti;
- jačanje zdravstvenih sistema i dostupnosti kvalitetne primarne zdravstvene zaštite;
- pružanje podrške zdravstvenim radnicima u unapređenju sigurne i kvalitetne kliničke prakse.
Sigurnost pacijenata – zajednička odgovornost
Sigurnost pacijenata predstavlja jedan od osnovnih elemenata kvalitetne zdravstvene zaštite. Ona podrazumijeva sistemski pristup upravljanju rizicima, prepoznavanju potencijalnih izvora štete, prijavljivanju i analizi neželjenih događaja, učenju iz iskustava i preduzimanju mjera za sprečavanje njihovog ponovnog nastanka.
U tom kontekstu, poseban značaj ima sigurnost farmakoterapije. Sigurno propisivanje, izdavanje i primjena lijekova, kao i dobra komunikacija između zdravstvenih radnika i pacijenata, predstavljaju važne preduslove za smanjenje rizika od grešaka u liječenju i štetnih ishoda povezanih sa primjenom lijekova.
Javna ustanova Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske – ASKVA, kroz procese sertifikacije i akreditacije zdravstvenih ustanova, kao i kroz kontinuirane aktivnosti usmjerene na unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite, doprinosi jačanju sistema sigurnosti pacijenata i razvoju kulture kvaliteta u zdravstvenim ustanovama Republike Srpske.
Obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti pacijenata prilika je da se dodatno ukaže na značaj sistemskog pristupa sigurnosti pacijenata, posebno u uslovima sve složenijih potreba osoba koje žive sa hroničnim nezaraznim bolestima.
Sigurnost pacijenata nije odgovornost samo pojedinca ili jedne zdravstvene ustanove. Ona zahtijeva posvećenost svih učesnika u sistemu zdravstvene zaštite – zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova, donosilaca odluka, pacijenata, njihovih porodica i šire zajednice.
Zajedničkim djelovanjem gradimo sistem zdravstvene zaštite u kojem je sigurnost pacijenta sastavni dio svake odluke, svakog postupka i svake pružene zdravstvene usluge.