Projekat mentalnog zdravlja u BiH

Projekat mentalnog zdravlja u BiH predstavlja rezultat kontinuiranog opredjeljenja resornih entitetskih ministarstava zdravstva za nastavkom reforme sektora mentalnog zdravlja u Bosni i Hrecegovini. Reforma zaštite mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini je započela 1996. godine, stavljanjem fokusa na brigu u zajednici, za razliku od tradicionalnog pristupa koji je uglavnom bio baziran na hospitalnom tretmanu ljudi sa mentalnim poremećajima.

Imajući u vidu multiple potrebe u sistemu zaštite mentalnog zdravlja u BiH, resorna entitetska ministarstva su u saradnji sa Švajcarskom agencijom za razvoj i saradnju (SDC), pokrenula proces pripreme projekta koji bi omogućio nastavak unapređenja sistema zaštite mentalnog zdravlja u BiH. Krajnji cilj projekta je unaprijeđeno mentalno zdravlje sveukupne populacije, kao i sposobnosti kreatora politika i odgovornih institucija u postizanju evropskih standarda u zaštiti mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini. Specifični ciljevi projekta su:

A. Poboljšan administrativni i zakonodavni okvir koji omogućava efikasno djelovanje i procese u oblasti zaštite mentalnog zdravlja u oba BiH entiteta.

B. LJudski resursi osposobljeni za pružanje kvalitetnijih usluga u zaštiti mentalnog zdravlja.

C. Ostvarenje kvalitetne zaštite mentalnog zdravlja u zajednici je podržano kao jedan od prioriteta reforme od strane upravljačkih struktura domova zdravlja.

D. Ojačani kapaciteti za borbu protiv stigmatizacije i diskriminacije vezanih za mentalne poremećaje.

Aktivnosti u fazi 1

U drugoj polovini 2010. godine, Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske (ASKVA) je, na osnovu Ugovora sklopljenog sa Asocijacijom XY u sklopu Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, započela sa aktivnostima na ostvarivanju projektnog cilja C. Te aktivnosti usmjerile su se na dva specifična cilja: 

a) poboljšanje razumijevanja rukovodilaca domova zdravlja (DZ) i centara za socijalni rad (CSR) o značaju i ulozi centara za mentalno zdravlje (CMZ) u sistemu organizacije DZ i 

b) uspostavljanje bolje saradnje između centara za mentalno zdravlje sa drugim službama u okviru doma zdravlja, drugim relevantim sektorima i lokalnom zajednicom. 

Za ostvarivanje ovih ciljeva projektnim aktivnostima bilo je predviđeno organizovanje 4 serije seminara za direktore DZ koji u svom sastavu imaju CMZ, direktore CSR, rukovodioce CMZ, kao i načelnike klinika za psihijatriju i psihijatrijskih odjeljenja opštih bolnica u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, te sprovođenje istraživanja o značaju i ulozi CMZ unutar DZ među učesnicima seminara. Za ostvarenje prvog specifičnog cilja o značaju i ulozi CMZ unutar DZ, dizajniran je upitnik za istraživanje, koji su samostalno popunili učesnici na početnom ceminaru i kasnije, nakon održane treće serije seminara. Dobijeni rezultati iz obrade tih upitnika su analizirani i služili su i kao smjernice za kreiranje programa rada seminara.

Istraživanjem smo ispitivali postojanje razlika u mišljenjima i stavovima ispitanika vezano za ljudske i tehničke kapacitete CMZ, saradnju CMZ sa drugim akterima (porodična medicina i dom zdravlja u cjelini, psihijatrijske klinike/odjeljenja, CSR, lokalna zajednica), izazove u intersektorskoj i međusektorskoj saradnji, stavovima učesnika prema mentalnom zdravlju (CMZ, zaposlenim profesionalcima, licima sa mentalnim poremećajima) i poznavanje osnovnih pojmova iz oblasti mentalnog zdravlja. Analiza i obrada upitnika pokazali su da je većina ispitanika djelimično (ne)zadovoljna resursima CMZ. Ispitanici su najzadovoljniji materijalnim prostorom (75%), zatim namještajem i tehničkom opremom (62,1%) te stručnim instrumentima i doedukacijama (51,8%) a najmanje zadovoljni brojem raspoloživih stručnjaka.

U dijelu koji se odnosio na saradnju između službi i sektora najveći stepen zadovoljstva iskazan je prema saradnji sa organizacionim jedinicama unutar DZ (preko 70% sa porodičnom medicinom, 61% sa službom hitne pomoći, a 58% sa psihijatrijskim odjeljenjima/bolnicom). Solidno je ocijenjena i saradnja sa CSR (zadovoljno je 59% ispitanika). S druge strane, značajno je manje zadovoljstvo sa korisničkim (23%) i nevladinim udruženjima (27%).

Serijom seminara održanim od decembra 2010. godine do aprila 2012. godine, na kojima su izabrani predavači kroz prezentacije predstavili teme koji su sami učesnici seminara predložili kao prioritetne, kao i kroz grupni rad učesnika na seminarima, sprovedene su aktivnosti na uspostavljanju i unapređenju saradnje između CMZ i drugih institucija u oblasti mentalnog zdravlja. Takođe, izvršena je analiza nivoa ispunjenosti akreditacionih standarda za CMZ sa posebnim fokusom na saradnju CMZ sa drugim službama u okruženju uključujući i CSR. Seminarima je, kumulativno, prisustvovalo ukupno 279 predstavnika ustanova uključenih u ovaj dio Projekta, odnosno 59 menadžera DZ i 13 njihovih predstavnika (pomoćnici/zamjenici), 60 rukovodilaca CMZ i 35 njihovih predstavnika, 45 direktora i 40 drugih predstavnika iz CSR, uz 17 načelnika (neuro)psihijatrijskih klinika/odjeljenja, odnosno 10 njihovih predstavnika.

Upitnik o ispunjenosti akreditacionih standarda vezano za saradnju CMZ i ostalih subjekata popunio je 21 tim centara za mentalno zdravlje. Obradom upitnika dolazi se do podataka da timovi 13 CMZ (61,9%) izjavljuju da održavaju redovne sastanke sa timovima porodične medicine i kreiraju zajedničke protokole u cilju unapređenja mentalne zaštite stanovništva a timovi iz 20 CMZ (95,24%) naročito sarađuju sa timovima porodične medicine u procesu liječenja i praćenja pacijenata sa mentalnim poremećajima. Svi timovi su upoznati sa postojanjem drugih zdravstvenih i socijalnih ustanova u svom geografskom području rada, uključujući i bolničke ustanove za liječenje, rehabilitaciju i resocijalizaciju pacijenata a 11 timova (52,38%) sa tim ustanovama ima potpisane protokole o saradnji dok timovi u 6 CMZ (28,57%) imaju redovne sastanke sa predstavnicima bolničkih ustanova.

Pokazalo se da je nedostatak motivacije da direktori DZ, CSR i načelnici CMZ rade na implementaciji planova koji su napravljeni na osnovu akreditacionih standarda (posebno onih koji se odnose na saradnju CMZ i ostalih službi iz oblasti mentalnog zdravlja u okruženju) prepoznat kao jedna od ključnih prepreka u implementaciji projektnih aktivnosti. Aktivno učešće Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u radu Projekta, kao i pozitivna iskustva iz prakse, kroz predstavljanje akreditovanih CMZ kao i onih koji nisu a koji ostvaruju zavidnu saradnju sa institucijama u okruženju na polju unapređenja mentalnog zdravlja stanovništva, uveliko su uticali na podizanje svijesti o značaju uspješne međusobne saradnje.

Evaluacija održanih seminara i prosječne ocjene više od 4,5 (na skali od 1-5) učesnika seminara za sve naše predavače i organizaciju svakog seminara, daju nam za pravo da kažemo da su učesnici seminara, na naše veliko zadovoljstvo, rad ASKVA-e na projektnim aktivnostima na ostvarivanju cilja C ocijenili kao veoma korisnim i podsticajnim za dalje unapređenje njihovog rada na polju zaštite mentalnog zdravlja stanovništva.

Aktivnosti u fazi 2

Uspješna saradnja ASKVA i Asocijacije XY u Projektu mentalnog zdravlja nastavljena je produžetkom projektnih aktivnosti koje obuhvataju akreditaciju 10 centara za mentalno zdravlje u Republici Srpskoj uz organizovanje obuke za vanjske ocjenjivače u oblasti akreditacije CMZ, a koje finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC).

Završetak ove faze implementacije Projekta predviđen je za polovinu 2013. godine.